Ovrha na plaći u 2016-oj

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine objavljena je u NN 121/15 i iznosi 5.693,00 HRK. Ovaj iznos primjenjuje se za provođenje ovrhe na plaći u 2016. Godini.

Ukoliko nije riječ o alimentaciji ili dugu s osnove javnih davanja, a radnikova plaća je veća od 5.693,00 HRK tada se može plijeniti sve iznad 3.795,33 HRK. Ukoliko je radnikova plaća manja od prosjeka tada je od ovrhe izuzet iznos 2/3 plaće ovršenika (smije se plijeniti 1/3 ovršenikove plaće).

Novi obiteljski zakon

1. studenoga 2015. godine na snagu je stupio novi Obiteljski zakon objavljen u Narodnim novinama 103/15. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Obiteljski zakon objavljen u NN 74/14 i 5/15.

U novom zakonu definiraju se brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca, odnosi roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, obvezno savjetovanje i obiteljska medijacija te postupci u vezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.

Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije: Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te za sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20. 12. 2011.) i Direktivom 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17. 12. 2011.).

Pravilnici vezani uz provedbu Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

1. rujna 2015. godine na snagu su stupili slijedeći pravilnici vezani uz provedbu Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (82/15):

– Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca
– Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade poslodavca

Pravilnici su objavljeni u NN 93/15, a u sklopu njih su objavljeni i obrasci koji se koriste u postupku ostvarivanja prava te koju dokumentaciju treba priložiti zahtjevu.

Eskontna stopa u drugom polugodištu 2015. godine

Eskontna stopa Hrvatske narodne banke na dan 30. lipnja 2015. godine iznosi 7%, objavljeno je to u NN 75/2015. Eskontna stopa nepromijenjena je u odnosu na prethodno razdoblje, a primjenjuje se u drugom polugodištu 2015. godine.

Za izračun zateznih kamata između trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava eskontna stopa uvećava za 8 postotnih poena, a za sve ostale odnose za 5 postotnih poena.

Povrat stare devizne štednje

Kako prenosi većina medija, Slovenski parlament je potvrdio vladin prijedlog Zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za deviznu štednju koja im nije dostupna od 1991. godine. Prve molbe za povrat štednje, štediše nekadašnjih podružnica Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu, te njihovi pravni nasljednici moći će podnijeti na jesen, a prve isplate mogle bi biti već u prvom kvartalu slijedeće 2016. godine. Isplatu štednje Sloveniji je lani naložio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Izračun preplaćenih kamata u kreditima u francima

Nakon presude Vrhovnog suda kojim je potvrđena nezakonitost primjene promjenive kamatne stope za kredite u švicarskim francima mnogi će se odlučiti na podizanje privatnih tužbi protiv banaka. Privatne tužbe pokretati će se poglavito za dobivanje odštete za preplaćene kamate.

Iako još uvijek postoje rizici vezani uz privatne tužbe i različita tumačenja pojedinih sudaca o odredbi ništetnosti promjenjive kamatne stope, mnogi će se odlučiti tužiti banke. Prije pokretanja tužbe dobro je procijeniti “isplativost” pokretanja spora, naime, potrebno je izračunati iznos preplaćene kamate i procijeniti isplati li se ući u sudski spor. Izračun preplaćene kamate vrše sudski vještaci ekonomske struke.

Kod pozitivnog ishoda, osoba koja tuži banku ima pravo na razliku između kamate koju je platio na temelju početno utvrđene kamatne stope i uvećane kamate koju je banke obračunavala temeljem jednostranih odluka o povećanju kamatne stope. Osim isplativosti pokretanja sudskoga spora treba voditi računa i o zastari koja iznosi pet godina.

Minimalni novčani iznosi za uzdržavanje djeteta u 2015. godini

U Narodnim novinama 34/2015 objavljeni su minimalni novčani iznosi potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Ovi iznosi određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, koja je za 2014. godinu iznosila 5.533,00 kn, prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku.

Minimalni novčani iznosi koji stupaju na snagu 1. travnja 2015. godine iznose:
– za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 940,61 kn,
– za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.106,60 kn,
– za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.217,26 kn.

Ništetnost ugovora

I na našim prostorima donesena je prva nepravomoćna presuda o ništetnosti ugovora o kreditu u švicarskim francima. Slične presude u Srbiji su donesene još 2013. godine, a što to konkretno znači u našem zakonodavstvu navodi se u Zakonu o obveznim odnosima.

Ugovor je, prema Zakonu o obveznim odnosima ništetan ako je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice.

U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti.

U slučaju kredita u švicarcima to bi značilo da banka mora sva uplaćena sredstva vratiti dužniku po tečaju CHF koji je vrijedio na dan svake pojedine uplate od početka otplate kredita, a dužnik mora vratiti kompletan kredit po tečaju CHF na dan kada je kredit i dobio.

Ništetnost ugovora može biti i djelomična (članak 324), a govori da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Ali će ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje.

Ukoliko ništetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda će među ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništetnost svog ugovora, navedeno je to u članku 325. Konverzija.