Iznosi za ovrhu u 2017. godini

U NN 102/16 objavljena je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2016. godine i koja je u navedenom periodu iznosila 5.664 kuna. Isti iznos koristi se za provedbu ovrhe na stalnim novčanim primanjima, a to znači da ukoliko je neto plaća radnika koja se isplaćuje u siječnju 2017. pa sve do 31.12.2017. godine jednaka ili veća od 5.664 kune, od ovrhe je izuzet iznos 2/3 prosječne neto plaće od 5.664 kune, odnosno izuzet je iznos od 3.776 kuna. Ukoliko radnik ima plaću manju od 5.664 kune, od ovrhe je izuzeto 2/3 njegove neto plaće, odnosno 1/3 ovršenikove neto plaće je raspoloživo za ovrhu.

Ovrha na plaći u 2016-oj

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine objavljena je u NN 121/15 i iznosi 5.693,00 HRK. Ovaj iznos primjenjuje se za provođenje ovrhe na plaći u 2016. Godini.

Ukoliko nije riječ o alimentaciji ili dugu s osnove javnih davanja, a radnikova plaća je veća od 5.693,00 HRK tada se može plijeniti sve iznad 3.795,33 HRK. Ukoliko je radnikova plaća manja od prosjeka tada je od ovrhe izuzet iznos 2/3 plaće ovršenika (smije se plijeniti 1/3 ovršenikove plaće).

Novi obiteljski zakon

1. studenoga 2015. godine na snagu je stupio novi Obiteljski zakon objavljen u Narodnim novinama 103/15. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Obiteljski zakon objavljen u NN 74/14 i 5/15.

U novom zakonu definiraju se brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca, odnosi roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, obvezno savjetovanje i obiteljska medijacija te postupci u vezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.

Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije: Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te za sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20. 12. 2011.) i Direktivom 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17. 12. 2011.).

Pravilnici vezani uz provedbu Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

1. rujna 2015. godine na snagu su stupili slijedeći pravilnici vezani uz provedbu Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (82/15):

– Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca
– Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade poslodavca

Pravilnici su objavljeni u NN 93/15, a u sklopu njih su objavljeni i obrasci koji se koriste u postupku ostvarivanja prava te koju dokumentaciju treba priložiti zahtjevu.

Eskontna stopa u drugom polugodištu 2015. godine

Eskontna stopa Hrvatske narodne banke na dan 30. lipnja 2015. godine iznosi 7%, objavljeno je to u NN 75/2015. Eskontna stopa nepromijenjena je u odnosu na prethodno razdoblje, a primjenjuje se u drugom polugodištu 2015. godine.

Za izračun zateznih kamata između trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava eskontna stopa uvećava za 8 postotnih poena, a za sve ostale odnose za 5 postotnih poena.

Povrat stare devizne štednje

Kako prenosi većina medija, Slovenski parlament je potvrdio vladin prijedlog Zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za deviznu štednju koja im nije dostupna od 1991. godine. Prve molbe za povrat štednje, štediše nekadašnjih podružnica Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu, te njihovi pravni nasljednici moći će podnijeti na jesen, a prve isplate mogle bi biti već u prvom kvartalu slijedeće 2016. godine. Isplatu štednje Sloveniji je lani naložio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Izračun preplaćenih kamata u kreditima u francima

Nakon presude Vrhovnog suda kojim je potvrđena nezakonitost primjene promjenive kamatne stope za kredite u švicarskim francima mnogi će se odlučiti na podizanje privatnih tužbi protiv banaka. Privatne tužbe pokretati će se poglavito za dobivanje odštete za preplaćene kamate.

Iako još uvijek postoje rizici vezani uz privatne tužbe i različita tumačenja pojedinih sudaca o odredbi ništetnosti promjenjive kamatne stope, mnogi će se odlučiti tužiti banke. Prije pokretanja tužbe dobro je procijeniti “isplativost” pokretanja spora, naime, potrebno je izračunati iznos preplaćene kamate i procijeniti isplati li se ući u sudski spor. Izračun preplaćene kamate vrše sudski vještaci ekonomske struke.

Kod pozitivnog ishoda, osoba koja tuži banku ima pravo na razliku između kamate koju je platio na temelju početno utvrđene kamatne stope i uvećane kamate koju je banke obračunavala temeljem jednostranih odluka o povećanju kamatne stope. Osim isplativosti pokretanja sudskoga spora treba voditi računa i o zastari koja iznosi pet godina.

Minimalni novčani iznosi za uzdržavanje djeteta u 2015. godini

U Narodnim novinama 34/2015 objavljeni su minimalni novčani iznosi potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Ovi iznosi određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, koja je za 2014. godinu iznosila 5.533,00 kn, prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku.

Minimalni novčani iznosi koji stupaju na snagu 1. travnja 2015. godine iznose:
– za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 940,61 kn,
– za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.106,60 kn,
– za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.217,26 kn.