Ovrha na plaći

Predmet ovrhe prema Ovršnom zakonu može biti neto plaća koju poslodavac isplaćuje ovršeniku, naknada umjesto plaće za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, otkaznog roka kad radnik ne mora dolaziti na posao i sl.), naknada za skraćeno radno vrijeme, naknada zbog umanjenja plaće, mirovina i plaća vojnih osoba, a predmetom ovrhe ne mogu biti primanja po osnovi ugovora o djelu, primanja temeljem autorskog ugovora, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine zbog odlaska u mirovinu, isplate materijalnih troškova (dnevnice, naknade za odvojeni život, terenski dodatak, putni troškovi, prijevoz na posao, božićnice i sl). Ukoliko se ovrha ne može provesti na plaći, tada se provodi na novčanim sredstvima pojedinca (tekući, žiro račun).

Odredbe koje se odnose na izuzimanja od ovrhe (čl. 91 i 92. novog Ovršnog zakona) stupile su na snagu 1.1.2011. g, a Ovrha na plaći više nije uređena propisima radnog prava, jer je novi Zakon o radu (NN 149/09) u vezi s ovrhom na plaći odredio da se plaća ili naknada plaće može prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.

U članku 92. novog Ovršnog zakona koji se primjenjuje od 1.1.2011.g. zadržana su dosadašnja rješenja u vezi s izuzimanjem od ovrhe na plaći ovršenika; pravi se razlika u tome da li je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH ili je ona ista ili veća od te plaće.

Tijekom 2011. g. primjenjivao se podatak koji je DZS objavio u NN 129/10 o prosječnoj mjesečnoj neto plaći koja je u razdoblju od siječnja do kolovoza 2010. g. iznosila 5.305,00 kn. U NN 133/11 objavljen je iznos neto plaće u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz u visini od 5.408,00 kn, a koji je od 1.1.2012. osnovica za određivanje granice ovrhe na plaći radnika. Ako je plaća ovršenika veća ili ista od prosječne plaće RH, tada su od ovrhe su izuzeti slijedeći iznosi plaće: iznos 2/3 prosječne plaće u RH – 3.605,33 kn, a plijeniti se može sav iznos iznad 3.605,33  kn, za uzdržavanje djeteta ¼ prosjeka RH -1.352,00 kn te radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja -2.704,00 kn.

Ukoliko je plaća ovršenika manja od prosječne plaće RH od ovrhe je izuzeto 2/3 plaće radnika radi naplate tražbine po drugoj osnovi, radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja – 1/2 njegove plaće, a u postupku ovrhe poreznog duga i nadalje se ne može plijeniti iznos od 2.814,00 kn.

Važno je napomenuti da su sve izjave – suglasnosti koje je radnik dao prije 17.lipnja 2008. godine i dalje na snazi, odnosno imaju pravne učinke i po njima treba postupati.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s