Naknada štete iz i u vezi radnog odnosa

Naknada štete proistekle iz radnog odnosa ili u vezi radnog odnosa regulira nekolicina zakona: Zakon o radu, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o zaštiti na radu i Zakon suzbijanju o diskriminaciji.

Naknada štete definirana je Zakonu o radu u dijelu XIII. Naknada štete, člancima 99 do 102 definirane su odgovornosti u slučaju kada je radnik odgovoran za štetu prouzrokovanu poslodavcu, a u članku 103. propisana je odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku. Odgovornost za štetu je različita za radnika i poslodavca, te tako radnik odgovara po načelu subjektivne odgovornosti dok je temelj odgovornosti poslodavca za štetu nanesenu radniku načelo objektivne okolnosti.

Zakonom o obveznim odnosima navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Ukoliko je riječ o imovinskoj šteti odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

Obična šteta i izmakla korist

U slučaju utvrđivanja štete oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i na naknadu izmakle koristi. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Kad je stvar uništena ili oštećena kaznenim djelom učinjenim namjerno, sud može odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oštećenika.

Izračun izmakle koristi ili izgubljene zarade najčešće računa vještak financijske i računovodstvene struke vodeći se podatcima dostupnima prije nastanka štetnog događaja i prosudbi koliko je ta šteta iznosila do dana podnošenja zahtjeva za odštetom uzimajući u obzir sve relevantne pokazatelje.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s